- Vijesti iz Bosne i Hercegovine
- Parent Category: AMS
- Objava
U Sarajevu je održana konferencija o elektromobilnosti
Pisac ovog osvrta na konferenciji nije bio kao novinar, bio je u drugom svojstvu, ali eto i na taj način sasvim slučajno smo saznali za ovo, pa evo u nastavku o čemu se radilo, a iza svega toga i zaključci. Iako bi ovaj medij trebao potpuno ignorisati ovakvo nešto.
Ali ljudi koji su učestvovali zaslužuju da ih se spomene.
Pričalo se o regulativi kada su u pitanju električni automobili u Bosni i Hercegovini, teškoće kada se treba registrovati električni automobil u Bosni i Hercegovini, i ono što pokazuje da kasnimo za svima, administrativne prepreke u izgradnji stanica za punjenje električnih automobila. Nećete vjerovati, ali kada tražište građevinsku dozvolu za takvo nešto, šalju vas od vrata do vrata, jer u našim zakonima je takav termin nepoznat, pa niko ne zna kako izdati građevinsku dozvolu! U Sloveniji se takvi objketi vode pod stavkom "energetski objekti". Kod nas .... kao donedavno dnevna svjetla, zakoni to ne prepoznaju!
Nakon izvrsne prezentacije koju je na ovu temu pripremila dr.sci.oecc Suada Penava uslijedila je panel diskusija. A ona je stvarno bila jako informativna i zanimljiva. Moderator je bio mag.oec Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima.
Enis Krečinić, iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, je na jasan način upoznao sve sa problemima oko čistoće zraka, oko toga kako automobili djeluju na fluid koji dišemo, o načinima mjerenja, sa akcentom na Sarajevo, ali i na druge gradove, što treba posebno cijeniti jer se nije sve svelo na Sarajevo, kao da van granica kantona ne postoji Bosna i Hercegovina.
Onda je tu bio Adonis Kozina, tehnički direktor firme SLT d.o.o. Na jako zabavan i zanimljiv način se pozabavio tematikom, i čovjek bi trebao biti na svakoj konferenciji na ovu tematiku.
Damir Višošević, direktor predstavništa Toyote Adrie u Bosni i Hercegovini se, za razliku od ostalih pozabavio samo Sarajevom, tržištem u Sarajevu, transportom u Sarajevu. Nije to baš zanimalo više od deset ljudi iz Tuzle, ili one iz Cazina ...
Onda je tu bio i Nedim Dizdarević iz J.P Sarajevo, mogu slobodno reči, čovjek sa idejama, i izgleda da u J.P. Sarajevo rade dobar posao za grad kojem služe. Iznio je administrativne prepreke na koje nailaze, ali i o prednostima ideje o car-share ideji koju će, siguran sam, implementirati u Sarajevu.
Diplomirani inžinjer elektrotehnike, magistar, Adnan Bosović je pokazao da odlično poznaje materiju, i što se tiče JP Elektroprivreda BiH mogu mirne duše reći da trebaju biti sretni što imaju ovakvog čovjeka, sa idejama, vizijama, pa u narednom periodu možemo očekivati od ovog preduzeća možda i najkonkretnije poteze kada je u pitanju popularizacija elektromobilnosti, i ne samo popularizacija, nego stvaranje pretpostavki da ljudi o tome ne razmišljaju na način kako električni automobil na ovim prostorima i nije korisna stvar. Sa ovim čovjekom bi se na ovu temu moglo pričati satima i učiti. Radi kao stručni saradnik za razvoj distributivnih energetskih objekata.
I na kraju, tu je bio i Ismir Omeragić, brand manager Volkswagena, radi za Porsche BH. Hvalio je čovjek Volkswagen, hvalio je platformu MEB zbog koje će, kako on kaže, Volkswagen imati domet od 400 do 640 kilometara sa jednim punjenjem baterija, dok drugi imaju 150 do 300 kilometara. Njegove riječi. Evo malo informacija o autonomiji današnjih automobila: Chevrolet Bolt oko 400 kilometara, Tesla Model S 100D oko 580 kilometara, Tesla Model 3 oko 350 kilometara, Tesla Model X oko 380 kilometara, ... dakle daleko je ovo od stvarnosti.
A da li MEB platforma ima uticaja na autonomiju, kako kaže gospodin Omeragić? Ne, nije ona toliko bitna, bitna je za automobil, krutost konstrukcije, ali da ima ikakve veze sa autonomijom, NEMA, sem njena masa.
Dakle, platforma, nema ama baš nikakvog uticaja na autonomiju. Platforma je osnova na koju se naslanjaju svi ostali elementi automobila. Dakle platforma za benzince i dizele je takva da omogućava ugradnju motora na fosilno gorivo, postoji mjesto za njega, veze za spojeve, postoji mjesto za elemente transmisije i za njihovo spajanje, za spajanje i nalijeganje elemenata ovjesa .... (wikipedia). A kod električnih automobila, ona je različita samo jer omogućava smještaj elektromotora i baterija, a ne benzinca ili dizela i rezervoara za gorivo. Autonomija zavisi samo od energetskog kapaciteta baterija, elektromotora odnosno snage istog, mase automobila, otpora zraka .... Ovo što je izneseno smatram samo kao samopromociju svoje firme i brenda Volkswagena, i to pred kolegama, što je malo nefer prema predstavnicima drugih brendova, pogotovo u ovom slučaju ispred predstavnika Toyote.
A evo te MEB platforme:
A sada službeno i zaključci konferencije koja je održana u Privrednog komori Federacije Bosne i Herecegovine, a lijepo bi bilo da je učesnik bila i elektroprivreda koja ima sjedište u Mostaru.
ZAKLJUČCI KONFERENCIJE O ELEKTROMOBILNOSTI “EVROPSKI TRENDOVI I DOMAĆE PRESPEKTIVE”:
Globalna politika smanjenja štetnih emisija poprima sve veći značaj. Najveći proizvođači automobila su napravili značajan zaokret u svojoj strategiji i opredijelili se za masovnu proizvodnju električnih automobila. Međunarodni trendovi ukazuju na to da će vlasništvo putničkih vozila nastaviti da raste u narednim decenijama. Istovremeno, morat će se preduzeti mjere za smanjenje ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova. Budućnost razvoja plug in – hibrida i električnih automobila nema alternativu, što potvrđuju strategije proizvođača automobila.
Evropska Unija i razvijene zemlje svijeta sve snažnije promovišu upotrebu električnih vozila i u većini zemalja se intenzivno grade javne punionice za električna vozila. Obzirom na procentualni udio transportnog sektora u ukupnim emisijama te u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, razvoj elektromobilnost se primarno posmatra kao način za ostvarenje ciljeva u pogledu klimatskih promjena a također doprinosi i povećanju energetske sigurnosti Evrope.
U skladu sa Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina je dužna transponirati i implementirati Direktivu o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora (Direktiva 2009/28/EK). Razvoj elektromobilnosti može značajno doprinijeti ispunjavanju obaveze naše države vezano za učešće energije iz OIE u transportu koje, prema ovom dokumentu, do 2020. godine treba da iznosi 10%. Spremnost BiH kao države se ogleda i u tome da je Misija BiH pri EU, na sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energiju održanom u razdoblju 7-11.06.2018. godine u Luksemburgu, podržala promovisanje ekoloških vozila.
Analize uticaja saobraćaja na kvalitet zraka u većim gradovima Bosni i Hercegovini pokazuju da ovaj sektor značajno učestvuje u ukupnim štetnim emisijama u zrak. Ovo je posebno izraženo u zimskim mjesecima kada se zbog konfiguracije terena zagađenje zadržava u gradskim kotlinama i kada prevazilazi dozvoljene norme. Uvođenje električnih vozila u promet jedan je od bitnih koraka kojim bi se moglo utjecati na poboljšanje kvalitete zraka u gradovima BiH.
Potrebu razvoja elektromobilnosti u Bosni i Hercegovini treba posmatrati i u kontekstu prometne i drugih vidova povezanosti unutar zemlje i sa ostatkom Evrope, u smislu obezbjeđenja infrastrukture za punjenje električnih vozila na ključnim prometnim koridorima i frekventnim lokacijama u našoj zemlji.
Razvoj tržišta elektromobilnosti u Bosni i Hercegovini kasni u odnosu na razvijene zemlje i region, što se ogleda kako u zanemarivom broju električnih vozila u prometu tako i u nepostojanju infrastrukture za punjenje vozila. Stalni razvoj tehnologija električnih vozila i očekivani pad njihove cijene će dovesti do toga da će ona postati dostupnija i privlačnija većem krugu potencijalnih korisnika u našoj zemlji nego što je to sada slučaj. Međutim, za iniciranje značajnijeg razvoja tržišta elektromobilnosti potrebna je javna podrška i pažljivo dizajnirane poticajne mjere koje s vremenom mogu biti reducirane kada električna vozila dođu u svakodnevnu upotrebu.
Na osnovu iskustava iz EU i drugih razvijenih zemalja svijeta, evidentno je da je za promicanje razvoja elektromobilnosti potreban sistemski i multidisciplinaran pristup, što podrazumijeva zajedničko djelovanje šireg kruga subjekata. Najvažniji učesnici u sektoru elektromobilnosti koji su u tom smislu prepoznati su institucije vlasti na različitim nivoima (države, regije, gradovi i druge lokalne zajednice, regulatorna tijela), proizvođači vozila, pružaoci usluga punjenja električnih vozila, elektroprivredne kompanije te korisnici/vlasnici električnih automobila. Ovakav pristup treba biti usvojen i kada se govori o razvoju elektromobilnosti u Bosni i Hercegovini.
Uloga institucija vlasti u Bosni i Hercegovini treba da bude u stvaranju regulatornog okvira kojim bi se, između ostaloga, uredila pitanja različitih olakšica za kupce i korisnike električnih vozila (subvencije za kupovinu, smanjenje poreza i carina, smanjenje troškova registracije, oslobađanje od troškova putarine, besplatna javna parking mjesta i sl.), zatim pitanje uspostave infrastrukture za punjenje ovih vozila u smislu pojednostavljenih uslova za izgradnju punionica te planiranja njihovih lokacija uz uključivanje u urbanističke i regulacione planove, definisanje uslova za pružanje usluge punjenja električnih vozila itd. Uloga proizvođača vozila odnosno njihovih zastupnika u BiH jeste u promociji prednosti električnih vozila odnosno educiranju javnosti o istima. Subjekti za pružanje usluga punjenja trebaju graditi mrežu punionica na odgovarajućim lokacijama i na principima interoperabilnosti, koja će omogućiti punjenje svih vozila na svim punionicama u skladu sa evropskim standardima. Elektroprivredne kompanije trebaju omogućiti nesmetan pristup elektrodistributivnoj mreži za sve potencijalne vlasnike punionica.
Potrebna je dugoročna strategija smanjenja zagađenja koje dolazi iz transporta kroz implementaciju ekoloških taksi na polovna vozila, pogotovu na vozilima bez katalizatora, po principu manje zagađujem – manju taksu plaćam.
Bosni i Hercegovini su potrebne izmjene zakonske regulative u pogledu uvrštavanja električnih automobila u pravilnike o registraciji. Potrebno je promovisanje i stimulacija pri nabavci električnih i hibridnih automobila, od strane državnih organa, kao što su Fondovi za okoliš, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i sl.
Jedan od slajdova koji sadrži zanimljive informacije:
