- Tehnika i motori
- Parent Category: AMS
- Objava
Mehanizmi pojaseva
... života da su žrtve bile pod zaštitom pojasa. Ako se, zbog nekakvih sumnji previdi onaj prvi razlog, ovaj drugi ne bi smio. Statističkim proračunima došlo se do jednog broja koji govori o šansama da se u slučaju nesreće spase životi onih na prednjim sjedištima u automobilu, a to je cijelih 45 posto.
UVOD www.automotosvijet.com
Ono što je zajedničko najvećem broju ljudi na ovim našim prostorima – mentalitet. Teško ćete na ovim prostorima naći čovjeka koji će reći da ne bi bio bolji selektor nacionalnog fudbalskog tima od trenutnog, ili bolji premijer od aktuelnog. Ovo nije sve, teško da ćete naći čovjeka koji će reći da su saobraćajni propisi u redu i da je u potpunosti u redu ako ga policajac zaustavi i naplati mandatnu kaznu zbog kršenja nekog saobraćajnog propisa. Izgovora će biti napretek, ali i kad se svi oni obore argumentima, onda zahvaljujući baš tom mentalitetu teško dolazi do odstupanja sa početnih pozicija, jer nakon toga proradi inat, koji zabranjuje popuštanje i priznanje se nije u pravu.
Svakako da je ovo neispravno, a sposobnost da se prizna kada se pogriješi karakteriše, uslovno, velike ljude. Budimo i mi takvi. www.automotosvijet.com
Neki propisi jesu možda prestrogi. To ne znači da ćemo njihovim pridržavanjem takvih kakvi jesu ugroziti nečiju sigurnost, mislimo na propise iz oblasti sigurnosti saobraćaja. Takvi su na primjer propisi iz oblasti ograničenja brzine koji se decenijama nisu mijenjali, a gledano tehnološki automobili su postali daleko savršeniji i nekako je i ponižavajuće da jedan današnji auto mora poštovati propise iz oblasti ograničenja koja su napravljena temeljeći se na sposobnostima jednog NSU 1000, ili FIAT-a 1300 i slično. Brojevima, zaustavni put je umjesto 35 metara sa brzine od 80km/h do zaustavljanja sveden na 12-ak metara. Na zaustavljanje od strane saobraćajne Policije i upozorenje da smo prekršili neki propis, skoro uvijek se ljutimo i dižemo nos. Nismo u pravu, ma koji to od nas bili. Ne kažemo da pojedini pripadnici organa reda, rijetko, ali ipak ima slučajeva, izmisle prekršaj.
Ne nameće država ove propise samo iz razloga što joj je stalo do njenih građana. Zvuči malo nehumano, ali nije svakoj državi i u svakoj situaciji stalo do svojih građana, jer da je tako ne bih ih slali u ratove koji se vode na suprotnoj strani planete.
Saobraćajnom nesrećom gubi i država. Jednostavno, neko tu štetu treba da nadoknadi. Osiguravajuće društvo smanjuje profit nadoknadom štete, isplatom suma osiguranja zbog eventualnih ozljeda vozača i putnika, ili dešavanja smrtnih slučajeva, te državi ide i manji porez od dobiti. Troškovi postoje i zbog samog uviđaja koji se plaća opet iz državnog budžeta. Prekomplikovana je ovo tema, i analize bi nas dovele daleko, ali država više gubi nego što dobija, kada je u pitanju jedna saobraćajna nesreća. Baš kao i mi građani koji plaćamo porez pa sve to finansiramo.
Pridržavanjem propisa čuvamo prvo nas, našu porodicu, ali i druge u saobraćaju, i na kraju krajeva svoju savjest.
Ostavimo po strani sve osim jedne stvari za koju često postoji mišljenje da niko nema pravo da kažnjava zbog nepridržavanja propisa u vezi nje, jer se to nikoga ne tiče do nas samih. Radi se o obavezi vezanja pojasa.
Da, to se tiče nas samih, ali ne do te mjere da ćemo pridržavanje ili nepridržavanje ove obaveze pustiti na volju nas samih. Činjenice govore u prilog ovoj obavezi.
STATISTIKA www.automotosvijet.com
Po računici eksperata Američke Nacionalne Administracije za saobraćaj (NHTSA) u Sjedinjenim Državama je zahvaljujući pojasevima, spašeno oko 12.000 ljudskih života (dvanaest hiljada!!). Već je i ovo samo po sebi dovoljan razlog da kada sjedamo u našeg limenog ljubimca posvetimo par sekundi stavljanju pojasa. Tu je i još jedan podatak, da bi pored ovih 12.000 bilo najvjerovatnije spašeno i još 9.000 ljudskih života da su žrtve bile pod zaštitom pojasa. Ako se, zbog nekakvih sumnji previdi onaj prvi razlog, ovaj drugi ne bi smio. Statističkim proračunima došlo se do jednog broja koji govori o šansama da se u slučaju nesreće spase životi onih na prednjim sjedištima u automobilu, a to je cijelih 45 %. www.automotosvijet.com
POJAS www.automotosvijet.com
Upoznajmo se malo bliže sa ovim elementom pasivne sigurnosti kojim je već decenijama opremljen svaki automobil.
Ideja je jednostavna, zaustaviti tijela vozača i putnika da udare u elemente koji se nalaze ispred njih u vozili, ili čak da budu izbačena kroz prednja vjetrobranska stakla inercijom uslijed čeonog udara. Tako će se smanjiti šanse za nastanak težih ozljeda uslijed udara tijela u prednji panel i/ili kolo upravljača i/ili prednja sjedišta. Pri dešavanju udara, poštuje se jedan od najosnovnijih zakona fizike da tijelo zadržava stanje mirovanja ili kretanja dok se na njega ne izvrši djelovanje nekom silom, pošto je automobil uslijed udara naglo smanjio brzinu i zaustavio se, tijela uslijed inercije teže da nastave kretanje. Prednji dio vozila se pravi na način da se što je moguće više deformiše, a putnički prostor da se što manje ili nikako ne deformiše, kako bi upio energiju udara. Na taj način se energija kretanja troši na deformacije elemenata vozila, što je po vozača i putnike bolja situacija od one da se nalaze u, teorijski govorimo, „nedeformabilnom“ vozilu.
Pojasevi koji štite vozača i suvozača tijelo zadržavaju na mjestu na način da tijelo obuhvate preko grudi jednim dijelom pojasa, a drugi dio pojasa učvršćuje karlicu i sprječava njeno kretanje. Ovim se preko najdebljih dijelova tijela pokušava amortizovati sila koja nastaje uslijed inercije. Pojasevi su istkani od materijala koji ima visoku otpornost na kidanje, ali posjeduje izvjesnu elastičnost. Elastičnost je potrebna, jer bi uslijed njenog odsustva imali situaciju da prilikom čeonog udara, djelovanje pojasa na tijelo bude, skoro jednako ili jednako pogubno kao udar tijela u čvrstu prepreku. Na ovaj način bi se na tijelo prenijela u jednom momentu sva energija kretanja koju posjeduje zbog inercije na najgori način. Srećom uslijed elastičnosti pojasa, dio te energije se troši na istezanje pojasa, što umnogome doprinosi smanjenju posljedica po tijelo i postepenoj transformaciji energije kretanja na istezanja vlakana pojasa umjesto na deformisanje tijela.
Ne ublažava se energija udara samo na ovaj način. Prednji dio vozila je izrađen tako da absorbuje izvjesnu količinu energije udara, koja se troši na gužvanje limova i elemenata strukture vozila sa tom namjenom. Putnički prostor je čvršći i krući jer putnički prostor treba da izbjegne deformacije u najvećoj mogućoj mjeri. Prilikom udara i taj putnički prostor i njegovi elementi (koji nisu baš lagani) se kreću uslijed inercije unaprijed i dodatno doprinose opterećenjima u prednjem dijelu. Da bi se izbjegle povrede, putnici bi trebali biti vezani za ovaj, gledajući sa strane sigurnosti, poseban dio vozila. A to se čini stavljanjem zaštitnih pojaseva.
Zaštitni pojasevi se uvlače i izvlače iz svog ležišta. Poseban mehanizam, koji ne smije zakazati u slučaju nesreće, omogućava da se pri naglom trzaju pojas zakoči i ne može se izvući iz ležišta. Može se napraviti i eksperiment, sjednemo u automobil, vežemo se pojasom, i pokušajmo tijelom nagli trzaj unaprijed. Postojaće nekakav „prazni hod“ a onda trzaj, pojas se prestao izvlačiti i sprječava kretanje tijela unaprijed. Ovdje se primijeti odmah jedna mana ovih sistema. To je postojanje „praznog hoda“. Zbog njega opet postoji osjećaj udara u čvrstu prepreku (čvrsta prepreka bi u ovom slučaju bila traka pojasa), srećom u ovom slučaju (i u slučaju nesreće) pojasa.
Postoje dva sistema blokiranja izvlačenja pojaseva iz ležišta. Prvi sistem je kada se aktivira blokada uslijed naglog izvlačenja pojasa, a drugi sistem kao pobudu ima naglo usporavanje vozila i tada dolazi do blokade izvlačenja. Naime u samom mehanizmu postoji jedan teg, koji se, uslijed naglog zaustavljanja vozila (što se dešava i prilikom udara) i postojanja inercije, težeći da zadrži stanje kretanja, pomiče i putem posebnog mehanizma, aktivira kočnicu na valjku na koji je namotan pojas. Tako se izvlačenje pojasa blokirano.
PREDZATEZAČI POJASEVA www.automotosvijet.com
Tijelo će lakše podnijeti postepeno amortizovanje energije kretanja uslijed inercije ukoliko se izbjegne „prazni hod“ pojasa koji postoji kod blokade izvlačenja. Postoje sistemi koji omogućavaju i to, a nazivaju se predzatezači pojaseva. Zadatak im je zategnuti labavi dio pojasa i eliminisati takozvani prazni hod. Na taj način pri udaru čeonim dijelom vozila tijelo ne prelazi prazni hod da bi, uslovno govorimo, udarilo u pojas, nego pojas stegne tijelo prije samog udara ili kada je udar započeo. Na ovakav način se izbjegava efekat koji liči na udar, i odmah počinje deformacija pojasa tijela, i usmjeravanje velikog dijela energije na istezanje vlakana pojasa i savladavanje otpora predzatezača.
Da malo dočaramo o čemu pričamo. Ne snosimo nikakve posljedice ukoliko eksperiment iz narednih par rečenica sprovedete i povrijedite se. Koljenom ili laktom udarite nekom silom u tvrdu prepreku (zid, dovratnik, vrata). Sada naslonite lakat ili koljeno na tu istu prepreku i djelujte istom ili čak većom silom od sile kojom se djelovalo u prethodnom udaru. Naravno mnogo je lakše kad se nasloni pa djeluje silom, jer nema udarnog opterećenja koje se i u nauci koja se zove otpornost materijala i konstruktivnom mašinstvu tretira na potpuno drugačiji način.
I ne samo to, nego zatezači pojaseva laganim djelovanjem sile pritiskaju tijelo u, ako nije ironično, idealan položaj za najveće moguće smanjenje posljedica uzrokovane nesrećom, ovim putem.
Postoji veliki broj sistema za predzatezanje pojaseva. Neki od njih djeluju na način da djeluju na cijeli mehanizam koji se brine za namotavanje i blokiranje pojasa, drugi djeluju na način da zakreću bubanj na koji se namotava pojas u datom momentu. Ono što je možda najinteresantnije u vezi ovih sistema jest to da se pobuđuju na djelovanje elektronskom jedinicom, i to istom onom koja aktivira zračne jastuke. Gdje god elektronika upravlja nečim, potrebni su joj ulazni podaci, a oni se kod automatskih sistema dobijaju od senzora. Ovdje se radi o senzorima kretanja koji mogu biti elektronski i mehanički. Nakon registrovanja usporenja automobila čiji je intenzitet takav da se ne može raditi ni o najekstremnijem slučaju kočenja kočnicama (dakle radi se o nesreći), elektronika prvo pobuđuje inicijatore koji aktiviraju predzatezače pojaseva, a onda aktivira i zračne jastuke.
Predzatezači mogu imati kao izvršne elemente elektromotore, solenoide (namotaji žice pod naponom – elektromagnet), a možda su i najrašireniji pirotehnički izvršni elementi.
Njihov glavni dio su male komore u kojima se nalazi plin koji potpomaže paljenje ili je i sam zapaljiv i sagorijevanje eksplozivnog materijala unutar komore. Nakon detektovanja događaja – nesreće, elektronska jedinica propušta električnu energiju elektrodama. Dolazi do nastanka varnice koja inicira paljenje eksplozivne tvari i sagorijevanja. Uslijed sagorijevanja, baš kao u cilindrima SUS motora, dolazi do širenja novonastalih plinova (nastalih nakon sagorijevanja) i pritiska na klip u definisanom smjeru (naviše). Klip sa gornje strane ima dvije nazubljene poluge. Prilikom kretanja klipa naviše te dvije poluge se sprežu nazubljenjem sa dobošom na koji je namotan pojas i zakreću ga na način da vrši zatezanje pojasa. Tijelo vozača i/ili putnika se zatezanjem pojasa pritisne uz sjedište. Kinetička energija kretanja nastala uslijed inercije se na ovaj način počinje apsorbovati, kako smo rekli gore, bez efekta „udara“ o traku pojasa koji bi bio izazvan postojanjem „praznog hoda“ pojasa.

Ovo nije sve. Vratimo se zakonima fizike, a jedan od ona tri najvažnija je zakon akcije i reakcije. U ovom slučaju, kolikom silom tijelo djeluje na pojas, tačno tolikom silom djeluje i pojas na tijelo.

Sistem sa kuglicama (prethodna slika) funkcioniše na način da se nakon aktiviranja dešava da plin u cijevi pritiskuje kuglice koje djeluju na nazubljeni točak spregnut sa kolutom za namotavanje pojasa. Na taj način se vrši predzatezanje pojasa.
MEHANIZAM ZA AMORTIZACIJU OPTEREĆENJA
Kod nekih ekstremnijih slučajeva saobraćajnih nesreća, ova sila može biti prejaka i pojas će biti uzrok nastanka povreda nanesenih vozaču i putnicima, onima koje da čuva. Tada na scenu stupa mehanizam za amortizaciju opterećenja (sile). Najjednostavnije rješenje su posebna vlakna ušivena u pojas koja će, kada sila zatezanja dosegne neku vrijednost, postepeno se kidati i omogućiti dodatno izduženje pojasa i bezbolniju transformaciju energije po organizam. Nešto komplikovaniji sistem za amortizaciju sile zatezanja je onaj koji se ugrađuje na sam bubanj tj. na mehanizam na koji se pojas namotava. Radi se o tome da se koristi metal koji je deformabilan prilikom djelovanja sila koje su red veličina onih koje se javljaju prilikom naglog zatezanja na ovakvim mehanizmima (slučaj nesreće). Taj se metalni dio konstruktivno postavi na mjesto gdje će direktno biti opterećen silom na izvijanje i u slučaju nesreće, deformisat će se i izvijati oko svoje ose. Tako se omogućuje kontrolisano popuštanje pojasa uslijed djelovanja slile (tijelo na pojas), i postepenu transformaciju energije kretanja u rad deformisanja izvijanjem.
Pojašnjenje: Plava boja označava udio automobila koji nisu imali nikakvu varijantu amortizacije opterećenja na pojas. Zelena boja označava automobile koji su imali pojas od takvih materijala da je dopuštao kontrolisano istezanje i kidanje pojedinih vlakana kada se dostigne određeno naprezanje. Crvena boja predstavlja automobile koji su imali riješenu amortizaciju opterećenja nekim od mehanizama. Od 2002. godine svaki od automobila koji se proizvede ima mehanizmom riješenu amprtizaciju opterećenja.
Slijedi nekoliko video snimaka:
ZAKLJUČAK: www.automotosvijet.com
Eto, naoko jednostavna stvar i nije baš tako jednostavna. Konstruktori će i dalje ulagati napor da se i ovaj element pasivne sigurnosti jednog vozila usavršava. Ipak najveći problem koji utiče na povoljnije rezultate koji se mogu postići koristeći pojas jeste – navići nas same da ih koristimo. Poslije video klipova, samo ako smo jako sebični nećemo da se za vrijeme vožnje vežemo pojasom. No treba imati na umu da oko nas ima ljudi kojima nešto značimo: djeca, porodica, prijatelji, kolege... koji bi nas voljeli vidjeti osigurane pojasom u automobilu. Smijemo li ignorisati njih?
Ako je neko odgovorio sa „DA“, neka potraži pomoć psihijatra!
Nedžad Grebović, dipl.ing.maš.
Tekst niti dio teksta ne smije se kopirati bez dopuštenja magazina.
Isključiva prava na članak ima AutoMotoSvijet