Studije o baterijama

U automobilskom svijetu postoji više vrsta baterija, a mi ćemo se ovdje osvrnuti na studije koje se odnose na dvije najkorištenije. Prva je Nikl-hidrid baterija, i koristi se u automobilima sa hibridnim pogonom gdje je jedan od ciljeva da baterija nema svoj vijek trajanja. Takav je npr., vjerovatno tehnološko najkomplikovaniji automobil na planeti - Toyotin Prius! Prius je ekološki automobil, ili bi bar trebao biti, a da li je?
Prvo ćemo se osvrnuti na to šta je u stvari ekološki automobil!...

... Mišljenje kod većine, nažalost i kod većine automobilskih medija, je potpuno suprotno od činjenica, a to je da se posmatra samo ono što izlazi iz ispušne cijevi automobila, ako je ima! A ako je nema, onda je podrazumijevano stanje: "automobil je ekološki potpuno čist", što je potpuno neznanje!

Zašto?

Automobil je napravljen od različitih materijala. Oni su trebali biti načinjeni od sirovina, a one na neki način dobijene ili izvađene iz zemlje. Takođe, za proizvodnju automobila je potrebna energija, baš kao i za njegovo, uslovno, razlaganje, odnosno odlaganje poslije svojeg životnog ciklusa. U cijelom tom periodu nastaje otpad, troši se energija, i sve to treba ukalkulisati u analizu "ekološke" čistoće nekog vozila.

U skladu sa tim, evo konkretan primjer za nikl-hidrid baterije. Studija koju je proveo CNW research govori da je jedan Hummer H2 u stvari čistiji automobil, kada se u obzir uzmu svi parametri od jednog Priusa. Naravno ovo nećemo niti potvrditi niti opovrgnuti, nego samo želimo da stvorimo neku predstavu o tome da su kod analize ekološke prihvatljivosti bitni svi parametri, ali svi oni trebaju biti vrjednovani na pravilan način.
Jer ne može se vrjednovati isto 1 gram sumpor dioksida koji nastaje u toku proizvodnje automobila negdje u fabrici u čijoj okoloni živi 1.000 ljudi kao 1 gram istog plina koji se oslobodi u urbanoj jezgri gdje odrasta naprimjer 20.000 djece! Sa druge strane ugljen dioksid se već možda može isto vrjednovati, jer se radi o plinu koji izaziva efekat staklenika na planetarnom nivou, i svakako se treba drugačije vrjednovati. Ipak čini se, na žalost ekologije i ljudi, da je samo ugljen-dioksid jedini plin koji se vrjednuje kada se posmatra ekološka prihvatljivost automobila. I zaista je toliko faktora koje treba obuhvatiti jedna strudija o štetnosti automobila po kolinu, a maloprije pomenuta studija...ako nas pitate, nismo baš sigurni da je kompetentna.

Pretpostavljamo da joj je kvalitet kao i kvalitet same web prezentacije CNW Reasearch-a (klikni ovdje). U stvari možemo shvatiti da je neki nehibridni automobil možda više ekološki nego drugi, posmatrajući kompletan proces, ali da se Hummer H2, čija je potrošnja, i to prosječna, 26 litara benzina na 100 kilometara, i kod kojeg je potrebno tri ili četiri puta više željezne rude za nastajanje (istu treba prevesti u formu gvožđa i čelika i potrošiti energiju za to) čistiji od Priusa, je za nas malo vjerovatno!
keywords: automotosvijet, autotehnika, tehnika, baterije za auta, litijum-ionske, nikl-hidrid, baterije
Ipak nije to jedina studija! Švajcarska federalna laboratorija za nauke o materijalima i tehnologiju (EMPA) došla je do drugačijih zaključaka. Doduše oni su u obzir uzeli litijum-ionske baterije razvijane posebno za namjenu u automobilima. One učestvuju sa ukupno 15-ak posto u ukupnom onečišćenju koje jedan ovakav automobil uzrokuje, i to u cijelom njegovom vijeku od nastanka, eksplatacije do razgradnje. A studija je pokazala da je u stvari najveće onečišćenje zahvaljujući samoj ekploataciji vozila pokretanih električnom energijom (izvorište zagađenja je tamo gdje nastaje električna energija).

No i ovo je različito od zemlje do zemlje, tako da bi ovo u Francuskoj gdje se 70 posto električne energije dobija u nuklearnim elektranama imalo jednu dimenziju od istog istraživanja u Kanadi gdje se skoro sva električna energija dobije u hidrocentralama!

Nama su interesantni podaci koji se tiču Evrope, a studija je došla do rezultata da bi automobil kojeg pokreće fosilno gorivo trebao trošiti između 3,02 i 3,98 litara benzina na sto pređenih kilometara da bi se mogao smatrati jednako čistim kao i onaj pokretan električnom energijom, ali kada je u pitanju globalno zagađenje!
Takva je trenutna situacija, a svaka nova termoelektrana znači da automobil može potrošiti nešto više goriva i opet ostaje jednako čist kao električno vozilo, ali i da svaka nova hidroelektrana, vjetroelektrana, i bilo koja druga iz izvora koji se popularno nazivaju "obnovljivi" daje prednost električnim automobilima i čini i najštedljivije benzince i dizele još "prljavijim".

Nedžad Grebović, dipl.ing.maš


Tekst niti dio teksta ne smije se kopirati bez dopuštenja magazina.
Isključiva prava na članak ima AutoMotoSvijet

POSLJEDNJI TESTOVI:

TEST: Toyota C-HR GR Sport Premiere AWD-i (hibrid)

arrow_forward

TEST: Kia Sportage 1.6 T-GDI LX Fresh

arrow_forward

TEST: Toyota bZ4X FWD EXECUTIVE/ Iskustva sa električnim automobilom

arrow_forward

Prodajni Savjetnik

Profesionalna kupovina rabljenog automobila

Profesionalna kupovina rabljenog automobila

More details