- Tehnika i motori
- Parent Category: AMS
- Objava
Koenigsegg Direct Drive (KDD)
Regera ima pogonski sistem koji je jednostavno jednostavan, fantastičan, proizvod logike i ...
... pameti (koja je danas toliko rijetka), … a nazvali su sve jednostavno Direct Drive.
S obzirom da smo kompetentni, a vjerujem da će i oni koji tiskaju magazine tražiti šta za svoje čitaoe, a završena žurnalistika, pravo, ekonomija, ništa, baš i nisu reference za razumijevanje, a još malo objašnjenej ovog sistema, evo u narednih par redova kako sve to radi. Izvinjavamo se za ilustracije koje su sa tableta i rukom crtane.
Ovako, Direct Drive znači jednostavno: DIREKTA VEZA, ako interperetiramo sam naziv. I adekvatan je iako to tako i ne izgleda na prvi pogled. Naime, sam pogonski sistem NEMA mjenjač. Kako poBogu može automobil voziti, još ovakav, a da nema mjenjač. Koenigsegg je uradio fantastičnu stvar, preskočio ga je, a to su omogućili elektromotori na svakoj od poluosovina, što je do p.m. glup izraz za vratilo koje prenosi snagu iz diferencijala na jedan od pogonskih točkova. No termin polusovina je toliko raširen da je pokušaj promjene termina nemoguć. Dakle, to su omogućili elektromotori na svakoj “poluosovini” i jedan koji je vezan direktno za radilicu benzinca V8, koji je ujedno i starter motora. Sam benzinac je vezan sa diferencijalom preko spojnice, koja je hidraulička i isključena je do brzine 30 mph ili 48 km/h.
Sada malo o spojnici. Ispravan naziv je Hidrodinamička spojnica, a osim ležajeva i nema potrošnih dijelova, kao što je to lamela kvačila. Snaga se prenosi fluidom (ulje) koji struji, na način kao da imate sa jedne strane pumpu, a sa druge strane hidrulički motor, i jednostavno protokom ulja prenosite mehaničko kretanje.
Kako se može uljem ili fluidem prenijeti mehaničko kretanje? Treba i to objasniti jednostavnim primjerom, koji je razumljiv svima. Vidjeli ste vodenicu, ili oni koji iz pravca popovog polja ulaze u Trebinje, imaju ono točkovi za navodnjavanje, koje vrti voda. Ili ona voda koja pada na one lopatice, i vrti točak koji okreće janje na ražnju (pauza za jelo). To je najjednostavniji način pojašnjenja kako fluid prenosi mehaničko kretanje. Zamislite sve to sada i zatvorenom sistemu, gdje se ta voda silom tjera sa jedne strane (sa strane benzinca) na drugu stranu gdje su lopatice (strana spojena sa diferencijalom). Samo odvajanje, znači da bi ta voda bućkala se na mjestu i nema prenosa kretanja.
Evo divne slike koja prikazuje razlike konvertera, spojnice ali i hidrodinamičke kočnice.
E to je najjednostavnije i najprimitivnije pojašnjenja hidrodinamička spojnica. Jednostavno, nema dijelova koji se troše, nema trenja (s obzirom na enormnu snagu, baš bi bila izložena ogromnim opterećenjima, i trebala bi imati i svoje hlađenje), sve je jednostavno da jednostavnije ne može biti. Nedžad Grebović, AutoMotoSvijet.com
Sad pokušaj ilustracije sistema na tabletu:
Ako ste ovo gore razumjeli, razumjeli ste 90 posto Direct Drive sistema Koengisegga.
Kako se automobil kreće pri niskim brzinama, ako nemamo prvu, drugu, …???? Fino, elektromotori se brinu za to kretanje. Mogu se vrtjeti i sporo, s tim da od početka okretaja nule imaju najveći obrtni moment, što je fantastična osobina za sportski automobil. Imaju i enormnu snagu (oni na “poluosovinama” imaju po 180 kW). Onaj koji je spojen na radilicu, ne prenosi snagu u ovom momentu.
Koliko se ovako automobil može kretati malim brzinama?
Koliko god da treba, jer baterije smještene ispred benzinaca su kapaciteta, enrgetskog kapaciteta 9,27kWh, što je nedovoljno, ali benzinac radi i proizvodi struju za elektromotore na poluosovinama, i dopunjava baterije. Kao kod Chevroletovog Volta. To je taj sistem. Ali samo u ovom režimu rada! Baterije i prateće sklopove je razvio Rimac. Zanimljivo je da baterije zauzimaju svega 67 dm3 ili litara prostora, što je izuzetno malo, a masa je svega 115 kg. A opet u stanju su oslboditi 500ak kW i sistem za regeneraciju radi sa snagom 150kW. Hlađene su, imaju svoj odvojeni rashladni sistem. Napon baterija je jedna od najbitnijih stavki da bi sistem funkcionisao ovako, a on je ovdje 620 Volti.
Kombinovano, snaga je 1,11 MW ili u konjima oko 1520 KS.
Vratimo se pogonu. Nedžad Grebović, AutoMotoSvijet.com
A kada se spaja benzinac? Da li mu je namjena samo izigravanje kakve elektrane za prizvodnju električne energije? U Federaciji BiH bi mu vjerovatno trebala i dozvola od FERK-a s obzirom na snagu kada proizvodi električnu energiju, jer ipak treba podmiriti dva elektromotora od po 180kW (2 x 245KS).
Kada automobil dosegne brzinu od 30 milja na sat, ili 48 km/h, hidrodinamička spojnica uspostavi protok snage, ili počne prenositi obrtaje sa benzinca na diferencijal, dakle na zadnji par točkova, i ne popušta do najveće brzine. Nema brzina, nema mjenjača, i uvijek je prenosni odnos konstantan, a on je oko 2,73:1. I ovo je podatak od Koenigsegga, a naći ćete druge vrijednosti odnosa, no valjda je Koenigsegg relevantan za svoj proizvod!
A sada još nešto zanimljivo, znajući ovo, znajući da je konstanta, znajući najveći broj okretaja radilice benzinca, znajući dimenzije pneumatika, najveća brzina se može jednostavno i izračunati.
A može se izračunati i broj obrtaja benzinca kod ove brzine od 48 km/h.
Dimenzije zadnjih pneumatika su 345/20 R20!
Imamo sve! Sada nećemo tablet, papir je ipak papir:
Dakle kod uključenja benzinca u direktnu spregu sa točkovima, koljenasto vratilo mu se okreće otprilike sa oko 1.000 obrtaja u minuti (978). Najveća brzina je teoretska, jer se i pneumatici deformišu, a imaju i drugi faktori.
Na gornjoj slici su prikazani elektromotori.
A performanse?
Ukratko: od 150 do 250 km/h dostiže u 3,2 sekunde, a od 0 do 400 km/h dođe u 20 sekundi. Masa vozila je 1.628 kg.
Nedžad Grebović, dipl.ing.maš.